Iz Zagreba zagovaraju treći entitet, iz BiH poručili: "Ne gurajte nas u rat, Hrvati ovdje nisu manjina"

"Da bi hrvatska populacija opstala, jedino rješenje u ovom trenutku je da imaju svoj entitet. Hrvati u BiH jedini su jasno prozapadno orijentisani i mogu igrati važnu ulogu u balansiranju odnosa između Srba i Bošnjaka", rekao je lobista i istraživač Max Primorac.

Ovakvi stavovi izazvali su oštru reakciju bivšeg reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini.

"Molim vas, nemojte nas gurati u rat. Ne želimo rat. Hrvati nisu manjina u Bosni, mi smo manjina. Zato što svaki Hrvat u BiH ima i pasoš Hrvatske, Evropske unije. Mi smo jedini narod na Blakanu koji nema nacionalnu državu i ne žalimo se, ali očekujemo od vas da poštujte to da mi ne želimo nacionalnu državu, da želimo živjeti s vama. Želimo živjeti s vama nakon genocida, nakon udruženog zločinačkog poduhvata. A vi ne želite živjeti s nama. Zašto?", upitao je bivši reis i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa ef. Cerić.

Evropska parlamentarka Željana Zovko, vidjela je Cerićevo izlaganje kao napad, te ponovila slične stavove kao nekoliko sedmica ranije u SAD-u.

"Mi imamo i Rezoluciju od 2014. o federalizmu koji je jedini put da pomiri ove različitosti koje smo vidjeli ovdje. Međutim Bosna i Hercegovina tone sve više i više u jednu zatvorenost unutar same sebe", navela je Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu.

Federalizaciju ili treći entitet jedni vide kao put u nove podjele i eventualne sukobe. No, drugi u tome vide rješenje. Posebno, zbog kako navode, preglasavanja hrvatskog naroda pri biranju članova Predsjedništva BiH.

"Ne ulazim u koncepte, niti u preustroje. Ja ne ulazim u to, ja želim samo vidjeti pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini da ga ostvari i ima jednaka prava kao i ostala dva konstitutivna Naroda. O tome ja govorim, a koji su načini dolaženja do toga... to je na političkim liderima u Bosni i Hercegovini da to ostvare", tvrdi ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman

"Mi na nivou Federacije BiH imamo 11 parlamenata, 11 vlada. Mi smo pokušali, recimo sa kolegom Izetbegovićem sam o tome razgovarao prije 20-ak godina, da napravimo dva mega, kako bi on rekao, kantona, pa da jedan bude većinski bošnjački, drugi hrvatski, ali da budu struktuirani tako kakva je struktura stanovništva, međutim vrlo brzo je reakcija bila negativna", istakao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH.

Osude priči o trećem entitetu uputio je Zukan Helez, ministar odbrane BiH dok je lider SNSD-a Milorad Dodik pružio podršku Maxu Primorcu. Na samoj konferenciji došlo je i do oštre rasprave između ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH. Dok Cvijanović zagovara nacionalne podjele kao način očuvanja identiteta, Konaković upozorava da rigidne etnonacionalne politike ostaju ključni razlog masovnog odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

"Došlo je vrijeme da kažemo da Dejton nije dobar. Naravno, ja sam protiv unitarizacije, ja znam da je to nemoguće. Ja živim san građanske države, ne zagovaram ga, jer ne može.. To danas ne može. Isto tako ne može treći entitet", stava je Konaković.

"Loklane odgovornosti, lokalna rješenja, lokalna inicijativa i vjerujem da je to jedini izlaz za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je, da se razumijemo, 30 godina bila i ostala jedan eksperiment", poručila je Cvijanović.

Opasne poruke i zagovaranje dodatnih podjela ponovo dolaze iz redova HDZ-a, uz podršku SNSD-a, a bez jasnog suprotstavljanja. Sve u godini pred izbore i svega dan nakon niza političkih sastanaka u Banjaluci.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad